Kako stres utječe na probavu?

Kako stres utječe na probavu?

Valentina Ratkajec, dr. med.,
specijalizant gastroenterologije

Ljudi i njihove crijevne bakterije razvili su više načina međusobne komunikacije i regulacije. Psihološki stres i depresija mogu u pojedinaca potaknuti konzumaciju vrlo ukusne hrane i tako utjecati na razvoj crijevnih bakterija. Osim toga, stres i depresija mogu preoblikovati sastav crijevnih bakterija putem hormona stresa, upala i autoimunih promjena. S druge strane, crijevne bakterije otpuštaju metabolite, toksine i neurohormone koje mogu utjecati na prehrambeno ponašanje i raspoloženje bolesnika.

Što se tiče veze između stresa i bolesti probavnog sustava, većina ljudi je svjesna činjenice da postoji uska povezanost središnjeg živčanog sustava i crijeva. Dobro je poznato kako izlaganje stresu može dovesti do manifestacije različitih simptoma gastrointestinalnog sustava kao što su dispepsija, proljev, konstipacija ili bol u trbuhu.

Odnos mozga i crijeva

Stres, koji se definira kao akutna prijetnja homeostazi, pokazuje i kratkoročne i dugoročne učinke na funkcije gastrointestinalnog sustava. Izloženost stresu u konačnici rezultira promjenama u interakciji između mozga i crijeva („crijevno-mozgovna os“) što može dovesti do razvoja širokog spektra gastrointestinalnih poremećaja, uključujući funkcionalne gastrointestinalne poremećaje poput sindroma iritabilnog crijeva, potom razvoja peptičkog vrijeda i gastroezofagealne refluksne bolesti kao i nepovoljne reakcije organizma na pojedine antigene iz hrane. Funkcionalni poremećaji probavnog sustava važan su uzrok lošije kvalitete života oboljele populacije. Sindrom iritabilnog crijeva čest je i potencijalno onesposobljavajući funkcionalni gastrointestinalni poremećaj.

Većina ljudi iz prve ruke ima neugodna iskustva vezana uz utjecaj negativnih emocija i stresa na motilitet crijeva. Probavni poremećaji, kao što je sindrom iritabilnog crijeva, obično se podudaraju s poremećajima raspoloženja koji mogu odražavati nepoželjan sastav bakterija, virusa i gljivica u crijevu (crijevnih mikroba) i povezanu kroničnu upalu.

Prehrana, stres i raspoloženje mogu značajno utjecati na crijevnu mikrobiotu. Česta uporaba antibiotika, „zapadnjačka“ prehrana i stresan život mogu dovesti do bakterijske neravnoteže u crijevima koja se naziva disbioza. Disbioza i niski stupanj raznolikosti crijevne mikrobiote mogu promijeniti želju za hranom, metabolizam, odgovor organizma na stres i raspoloženje, ugrožavajući imunitet i zdravlje.

Moguća povezanost crijeva s anksioznosti i depresijom

Studije su pokazale moguću vezu između sindroma iritabilnog crijeva (IBS) i anksioznosti i depresije. Disfunkcija osovine crijevo-mozak može dovesti do simptoma IBS-a koji utječu na anksioznost i depresiju, a s druge strane, psihološki čimbenici fiziološki povećavaju rizik od simptoma IBS-a.

Crijevne bakterije također mogu povećati odgovor tijela na stres i povećati rizik od depresije, ali stres također može utjecati na zdravlje kroz svoj učinak na crijevne bakterije. Autonomni i vaskularni sustavi prenose signale stresa u crijeva. Osim toga, nedavno je otkriven novi put posredovan koštanom srži naglašavajući ulogu imunoloških stanica kao glasnika koji prenose psihološki stres u crijeva. Pojačana upala koja često prati stres i depresiju potiče rast patogenih bakterija, koje zauzvrat potiču disbiozu i crijevnu propusnost („gut leak“).

I kronični i akutni stresori mogu utjecati na crijevne bakterije, što dovodi do gubitka ravnoteže i osjetljivosti na bolesti. Studije na glodavcima pokazale su da stres može brzo promijeniti sastav crijevnih bakterija, a in vitro studije su pokazale da kateholamini mogu povećati razine određenih bakterija 10.000 puta i povećati njihovu sposobnost da zaraze stanice u samo 14 sati. Ove patogene bakterije u crijevima mogu istisnuti korisne vrste crijevnih bakterija, što dovodi do gubitka ravnoteže i povećane osjetljivosti na bolesti. Ljudi pod stresom često imaju nepredvidive obrasce crijevne disbioze, što može povećati rizik od infekcije ili autoimune bolesti.

Leaky gut sindrom

Stres i depresija također mogu dovesti do smanjenja funkcije crijevne barijere odnosno pojačane propustljivosti crijeva („leaky gut“), što posljedično omogućuje ulazak bakterija u krvotok i uzrokuje upalni odgovor organizma. Dakle, važno je biti svjestan veze između stresa i poremećaja raspoloženja te biti proaktivan u upravljanju oboma. Postoji veza između stresa i poremećaja raspoloženja, a to dvoje često može ići ruku pod ruku. Studije su pokazale da se crijevna mikrobiota pacijenata s velikim depresivnim poremećajem razlikuje od mikrobiote zdrave kontrolne skupine te da su protuupalne vrste bakterija češće u onih s depresijom.

Čini se kako psihološki stres također prethodi egzacerbaciji upalne bolesti crijeva, iako je njegova uloga trenutno nejasna. Daljnja bi istraživanja trebala pronaći različite učinke stresa u pacijenata s upalnom bolesti crijeva tijekom relapsa bolesti, kao i tijekom remisije. Stoga se može zaključiti da manipulacija crijevnom mikrobiotom i njezinim funkcijama putem posebnih prehrambenih pripravaka i prehrambenih navika predstavlja obećavajuću terapijsku strategiju. Promjena životnih navika, uključujući kontrolu stresa i zdravu prehranu, može pomoći u održavanju zdravog imunološkog sustava. Prilagodbom načina života, uključujući kontrolu stresa i zdravu prehranu, crijevne bakterije koje podržavaju zdravu imunološku funkciju u konačnici će poboljšati i mentalno i fizičko zdravlje.

Reference:

  1. Șchiopu, C. G., Ștefănescu, C., Boloș, A., Diaconescu, S., Gilca-Blanariu, G.-E., & Ștefănescu, G. (2022). Functional Gastrointestinal Disorders with Psychiatric Symptoms: Involvement of the Microbiome–Gut–Brain Axis in the Pathophysiology and Case Management. Microorganisms, 10(11), 2199. https://doi.org/10.3390/microo...
  2. Madison, A., & Kiecolt-Glaser, J. K. (2019). Stress, depression, diet, and the gut microbiota: human-bacteria interactions at the core of psychoneuroimmunology and nutrition. Current opinion in behavioral sciences, 28, 105–110. https://doi.org/10.1016/j.cobe...
  3. Yang, T., Ahmari, N., Schmidt, J. T., Redler, T., Arocha, R., Pacholec, K., Magee, K. L., Malphurs, W., Owen, J. L., Krane, G. A., Li, E., Wang, G. P., Vickroy, T. W., Raizada, M. K., Martyniuk, C. J., & Zubcevic, J. (2017). Shifts in the Gut Microbiota Composition Due to Depleted Bone Marrow Beta Adrenergic Signaling Are Associated with Suppressed Inflammatory Transcriptional Networks in the Mouse Colon. Frontiers in physiology, 8, 220. https://doi.org/10.3389/fphys....
  4. Zeng, M. Y., Inohara, N., & Nuñez, G. (2017). Mechanisms of inflammation-driven bacterial dysbiosis in the gut. Mucosal immunology, 10(1), 18–26. https://doi.org/10.1038/mi.201...
  5. Galley, J. D., Nelson, M. C., Yu, Z., Dowd, S. E., Walter, J., Kumar, P. S., Lyte, M., & Bailey, M. T. (2014). Exposure to a social stressor disrupts the community structure of the colonic mucosa-associated microbiota. BMC microbiology, 14, 189. https://doi.org/10.1186/1471-2...
  6. Galley, J. D., Yu, Z., Kumar, P., Dowd, S. E., Lyte, M., & Bailey, M. T. (2014). The structures of the colonic mucosa-associated and luminal microbial communities are distinct and differentially affected by a prolonged murine stressor. Gut microbes, 5(6), 748–760. https://doi.org/10.4161/194909...
  7. Partrick, K. A., Chassaing, B., Beach, L. Q., McCann, K. E., Gewirtz, A. T., & Huhman, K. L. (2018). Acute and repeated exposure to social stress reduces gut microbiota diversity in Syrian hamsters. Behavioural brain research, 345, 39–48. https://doi.org/10.1016/j.bbr....
  8. Freestone, P. P., Williams, P. H., Haigh, R. D., Maggs, A. F., Neal, C. P., & Lyte, M. (2002). Growth stimulation of intestinal commensal Escherichia coli by catecholamines: a possible contributory factor in trauma-induced sepsis. Shock (Augusta, Ga.), 18(5), 465–470. https://doi.org/10.1097/000243...
  9. Wu HJ, Wu E. The role of gut microbiota in immune homeostasis and autoimmunity. Gut Microbes. 2012 Jan-Feb;3(1):4-14. doi: 10.4161/gmic.19320. Epub 2012 Jan 1. PMID: 22356853; PMCID: PMC3337124.
  10. Jiang, H., Ling, Z., Zhang, Y., Mao, H., Ma, Z., Yin, Y., Wang, W., Tang, W., Tan, Z., Shi, J., Li, L., & Ruan, B. (2015). Altered fecal microbiota composition in patients with major depressive disorder. Brain, behavior, and immunity, 48, 186–194. https://doi.org/10.1016/j.bbi....
  11. Chen, Z., Li, J., Gui, S., Zhou, C., Chen, J., Yang, C., Hu, Z., Wang, H., Zhong, X., Zeng, L., Chen, K., Li, P., & Xie, P. (2018). Comparative metaproteomics analysis shows altered fecal microbiota signatures in patients with major depressive disorder. Neuroreport, 29(5), 417–425. https://doi.org/10.1097/WNR.00...
  12. Kiecolt-Glaser, J. K., Derry, H. M., & Fagundes, C. P. (2015). Inflammation: depression fans the flames and feasts on the heat. The American journal of psychiatry, 172(11), 1075–1091. https://doi.org/10.1176/appi.a...
  13. Glaser, R., & Kiecolt-Glaser, J. K. (2005). Stress-induced immune dysfunction: implications for health. Nature reviews. Immunology, 5(3), 243–251. https://doi.org/10.1038/nri157...
  14. Kiecolt-Glaser, J. K., Wilson, S. J., Bailey, M. L., Andridge, R., Peng, J., Jaremka, L. M., Fagundes, C. P., Malarkey, W. B., Laskowski, B., & Belury, M. A. (2018). Marital distress, depression, and a leaky gut: Translocation of bacterial endotoxin as a pathway to inflammation. Psychoneuroendocrinology, 98, 52–60. https://doi.org/10.1016/j.psyn...
  15. Maes, M., Kubera, M., Leunis, J. C., & Berk, M. (2012). Increased IgA and IgM responses against gut commensals in chronic depression: further evidence for increased bacterial translocation or leaky gut. Journal of affective disorders, 141(1), 55–62. https://doi.org/10.1016/j.jad....
  16. Vanuytsel, T., van Wanrooy, S., Vanheel, H., Vanormelingen, C., Verschueren, S., Houben, E., Salim Rasoel, S., Tόth, J., Holvoet, L., Farré, R., Van Oudenhove, L., Boeckxstaens, G., Verbeke, K., & Tack, J. (2014). Psychological stress and corticotropin-releasing hormone increase intestinal permeability in humans by a mast cell-dependent mechanism. Gut, 63(8), 1293–1299. https://doi.org/10.1136/gutjnl...
  17. Labanski, A., Langhorst, J., Engler, H., & Elsenbruch, S. (2020). Stress and the brain-gut axis in functional and chronic-inflammatory gastrointestinal diseases: A transdisciplinary challenge. Psychoneuroendocrinology, 111, 104501. https://doi.org/10.1016/j.psyn...
  18. Zamani, M., Alizadeh-Tabari, S., & Zamani, V. (2019). Systematic review with meta-analysis: the prevalence of anxiety and depression in patients with irritable bowel syndrome. Alimentary pharmacology & therapeutics, 50(2), 132–143. https://doi.org/10.1111/apt.15...
  19. Bravo, J. A., Julio-Pieper, M., Forsythe, P., Kunze, W., Dinan, T. G., Bienenstock, J., & Cryan, J. F. (2012). Communication between gastrointestinal bacteria and the nervous system. Current opinion in pharmacology, 12(6), 667–672. https://doi.org/10.1016/j.coph...

Konturek, P. C., Brzozowski, T., & Konturek, S. J. (2011). Stress and the gut: pathophysiology, clinical consequences, diagnostic approach and treatment options. Journal of physiology and pharmacology : an official journal of the Polish Physiological Society, 62(6), 591